U organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole održan je 24. siječnja 2024. u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu redovni godišnji susret ravnatelja katoličkih škola u Republici Hrvatskoj te predstojnika biskupijskih ureda za katoličke škole.
Na početku rada predstojnik Ureda Ivica Žuljević pozdravio je prisutne ravnatelje i predstojnike, zahvalio im za dolazak i požrtvovni rad kojim vode škole te poželio plodonosan susret. Poseban pozdrav uputio je požeškom biskupu Antun Škvorčeviću, predsjedniku Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje te mu zahvalio za podršku koju redovito pruža ravnateljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima, te na učvršćivanju položaja katoličkih škola u odgojno-
obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, napose kroz kontakte s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja s obzirom na izradu novog Ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije. Potom je predstavio dnevni red susreta i zamolio biskupa Antuna da predvodi molitvu, uputi prigodnu riječ i zazove Božji blagoslov na djelo koje započinju.
Nakon molitve pročitan je odlomak evanđelja današnje svete mise, prispodoba o sijaču, koju je Isus iznio mnoštvu, poučavajući ga na otvorenom. Biskup se osvrnuo na nekoliko evanđeoskih zanimljivih činjenica. Istaknuo je među ostalim kako Isus nije u svoje doba tražio posebne uvjete u kojima će poučavati, ustvrdivši da bi danas vjerojatno morao prethodno biti dobro upoznat sa standardima Europske unije koji se traže u odgojno-obrazovnom djelovanju. Napomenuvši kako Isus nije imao ni učionice, niti bilo kakvo pomagalo u svom nastupu, nego samo Božju riječ koju je navješćivao, upozorio je na opasnost da naša riječ, unatoč svim suvremenim metodičkim pristupima i pomagalima, ne bude „sjeme“ i da ono što svojim poučavanjem sijemo ne uzraste. Kazao je kako je velika prednost katoličkih škola upravo u tom što u njima ne ograničavamo poučavanje samo na naše ljudske riječi, koncepte i strategije, nego na svoj način nastavljamo sa sijanjem Božje riječi koje je započeo Gospodin Isus.
Govoreći o Isusovu sijanja Božje riječi, kazao je kako ono iz naše ljudske perspektive nije bilo najuspješnije. No, on se zadovoljio i s tridesetostrukim i šezdesetostrukim urodom, računao je s rizikom da dio onoga što je posijano neće ni početi rasti, a dio će se nakon početnog rasta osušiti. Ustvrdio je da se uspješnost u katoličkim škola ne bi smjela mjeriti isključivo kriterijem znanja, onoga što smo svojim ljudskim nastojanjem uspjeli ostvariti, nego evanđeoskim mjerilom sijanja, koje računa s umiranjem posijanog zrnja da bi života bilo, što je na osobit način očitovao Isus svojim vazmenim otajstvom muke smrti i uskrsnuća. Kazao je kako je od osobite važnosti provjeravati u katoličkim školama kakvo i čije sjeme sijemo u mlade ljude, je li to Božje sjeme kraljevstva nebeskog, ili neko šuplje ljudsko sjeme u kojem nema života. Spomenuo je kako je tijekom ljudske povijesti uvijek bilo sijanja zla sjemena, ali da se ono u naše doba daleko lakše događa, zahvaljujući suvremenim komunikacijskim sredstvima, kojima su osobito izloženi mladi ljudi, i kojima se može u njima lako ugušiti sjeme Božje riječi, te nam se sa svom pomnjom truditi da se to ne dogodi.
Biskup Antun se potom osvrnuo na program usavršavanja nastavnika i djelatnika u katoličkim školama – Interdisciplinarni program edukacije za stjecanje kompetencija cjeloživotnog učenja, koji je na dnevnom redu današnjeg susreta, naglasivši kako identitet katoličke škole ovisi prvenstveno o učiteljima. Kakav učitelj, takva škola! Učitelja i profesora je sve manje, i počesto se susrećemo s problemom kako popunjavati njihova upražnjena mjesta. Kazao je da pri tom prvi kriterij mora biti stručnost, jer bez nje nije moguće ostvariti kvalitetnu sintezu vjere i znanja, kulturu koja oblikuje život pojedinca i cijele zajednice, da njihovo djelovanju bude svjedočenje vrijednosti u školi i društvu, ustvrdio je biskup. Upozorio je na opasnost da se vjera koja nije popraćena stručnošću izrodi u ideologiju, koja čovjeka ne oslobađa, nego zarobljava. Biskup je još podsjetio ravnatelje na važnost da učitelji u katoličkim školama budu iskusni s obzirom na rast Božjega u njima, na duhovnu dimenziju njihove izgradnje, što je najdublje povezano s nastojanjem oko njihove trajne formacije. Pojasnio je da izgradnja i rast u duhovnom pogledu nisu zatvaranje učitelja, učenika i katoličkog školskog sustava u neke uske okvire, nego njihovo osposobljavanje za evanđeosku otvorenost i dijalog. Kazao je da kršćanska antropologija nije isključiva, nego otvorena i dijaloška. Pozvao je ravnatelje da u svojim školama budu s Isusom sijači Božjeg sjemena, u svijesti da on nije samo sijač, nego i onaj koji daje da posijano sjeme raste. Zahvalio im je za sve što nastoje činiti u tom pogledu. Na kraju je zahvalio Danijelu Holešu, dosadašnjem tajniku Ureda HBK za katoličke škole za njegovo petogodišnje požrtvovno djelovanje u toj službi te mu poželio Božji blagoslov na daljnjem životnom putu u drugom zvanju.
U radnom dijelu sjednice predstavljen je Program stručnog usavršavanja nastavnika i djelatnika u katoličkim školama – Interdisciplinarni program edukacije za stjecanje kompetencija cjeloživotnog učenja kojeg je Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu odobrio na 45. sjednici svog četvrtog saziva održanog 19. prosinca 2023. Zatim je Program stručnog usavršavanja ukratko predstavio dosadašnji tajnik Danijel Holeš, iznio je osnovne elemente koji se odnose na ravnatelje. Istaknuo je kako je nositelj programa Hrvatsko katoličko sveučilište u suradnji s Nacionalnim uredom za katoličke škole. Cilj je omogućiti nastavnicima i djelatnicima katoličkih škola stjecanje znanja, vještina i kompetencija za trajnu formaciju nastavnika i djelatnika katoličkih škola radi unaprjeđenja intelektualnog i duhovnog razvoja koji su preduvjet kršćanske i ljudske zrelosti, a pridonijeti će kvaliteti rada nastavnika i djelatnika katoličkih škola. Program će se izvoditi na temelju nastavnog programa i izvedbenog plana nastave kroz tri teme: Biblija, Crkva u svijetu te katolički moral i etika. Program će se izvoditi u opsegu od 35 sati kroz tri vikenda, a mjesta održavanja biti će Zagreb, Požega, Rijeka i Zadar. Prvi ciklus programa započinje početkom sljedeće školske godine u rujnu 2024.
Razgovaralo se potom o održanim stručnim skupovima i drugim događanjima u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole te o godišnjem formacijskom susretu svih djelatnika katoličkih škola koji će se održati u dva termina: 2. ožujka 2024. u Đakovu i 9. ožujka 2024. u Zadru. Zatim su dogovoreni detalji oko organizacije Sportskog natjecanja učenika katoličkih srednjih škola 12. i 13. travnja u Požegi te Smotre glazbenih aktivnosti učenika katoličkih osnovnih škola 11. svibnja 2023. u Zagrebu. U posljednjoj točki dnevnog reda raspravljalo se o mogućnosti e-Upisa svih učenika u Republici Hrvatskoj u prvi razred osnovnih škola pa tako i učenika katoličkih škola. Sastanak je završio zajedničkim druženjem uz domjenak.