Upoznajmo katoličke škole u Republici Hrvatskoj – Klasična gimnazija Ivana Pavla II. s pravom javnosti, Zadar

„Krist danas kuca na vrata vaših srdaca: znajte ih otvoriti i primite Ga. On ima pravi odgovor na vaša očekivanja. S Njim ćete, praćeni pogledom punim ljubavi Djevice Marije, moći na stvarateljski način izgrađivati naum vaše budućnosti. „(sv. Ivan Pavao II.)

Započeli smo s razmišljanjem sv. Ivana Pavla II. jer upoznajemo školu koja nosi njegovo ime: Klasična gimnazija Ivana Pavla II. s pravom javnosti, Zadar.

Uz brojne poteškoće, 1729. godine zadarski nadbiskup Vicko Zmajević, razumijevanjem pape Benedikta XIII., dobija sredstva i odobrenje za osnivanje hrvatskog sjemeništa (Seminarium archiepiscopale illyricum) u Zadru koje se svečano otvara 1. svibnja 1748. Od 1821. pa sve do otvaranja Malog sjemeništa «Zmajević», 1839., kojega su, sve do 1893., vodili oci Isusovci, smjenjivali su se nazivi ove vjerske škole i zavoda. Za opstanak sjemeništa ne manje burno bilo je i XX. st. Naime, Malo sjemenište «Zmajević» bilo je 1939. smješteno u kući na Trgu sv. Dimitrija, s prvih 18 stipendista i isto toliko onih koji su sami plaćali svoje školovanje. I dječačko i Bogoslovno sjemenište djeluju tek do Prvoga svjetskog rata. Nakon aneksije Centralno bogoslovno sjemenište seli u Split, 1921., a u Zadru započinje radom bogoslovsko i dječačko sjemenište ali na talijanskom jeziku. Tako je bilo sve do 1943. kada Sjemenište sa svojom školom, zbog bombardiranja grada, seli u Veli Lošinj i tu ostaje do 1948. Već godinu dana kasnije, u školskoj godini 1948./49., otvara se Malo sjemenište «Zmajević» s Nadbiskupskom klasičnom gimnazijom u Zadru. Osim sjemeništaraca iz Zadarske nadbiskupije ovdje su se školovali franjevci Provincije sv. Jeronima, franjevci hercegovačke provincije, franjevci Provincije trećoredaca glagoljaša, te sjemeništarci iz biskupija: hvarske, mariborske, šibenske, splitske, sarajevske, skopske, krčke, senjske, zatim redovnici iz salezijanske družbe, kartuizijanci i benediktinci. Siloviti udarci «suprotnih vjetrova i oluje» zapljuskivale su «sjemenišnu lađu» iz dana u dan. Ukidanje vjerskih škola u Hrvatskoj 1956. bio je vrhunac. Teško breme ljudske naravi suprotstavilo se višestoljetnoj nadi i svjetlosti. Administrativne zabrane, sila zakona, razne reforme školstva, mijenjanje naziva Nadbiskupska klasična gimnazija u Nadbiskupska srednja škola za spremanje svećenika, pozivanje nove ateističke jugoslavenske vlasti na odsluženje vojnog roka, inspekcije škole i zavoda, radne akcije, kontrola pisama, ispitivanja, saslušavanja, sudski procesi, neravnopravnost po pitanju ljudskih prava. Od travnja, povijesne, 1991. Gimnazija je verificirana kao javna škola. Vraćen joj je stari naziv Nadbiskupska klasična gimnazija te istim rješenjem pravo javnosti. Strahote nametnutoga Domovinskog rata, koje su uvjetovale drugačije određenje egzistencijalnih prioriteta, odvele su Školu i Sjemenište privremeno u Pazin (1991./92. i 1992./93.), da bi se 1993. vratili u svoj ranjeni ali ponosni grad. U školu se 1997./98. šk. god. upisuje prvi vanjski učenik. Gimnazija je tako od te školske godine započela otvarati svoja vrata mladićima i djevojkama koji se žele školovati u duhu pozitivnih općeljudskih, klasičnih, zapadnoeuropskih, a nadasve kršćanskih materijalnih i duhovnih vrijednosti.

Nakon gotovo trostoljetnog boravka u okrilju Nadbiskupskog sjemeništa «Zmajević» Gimnazija se u rujnu 2005. seli u novu školsku zgradu. Nadbiskupski kompleks u središtu povijesne gradske jezgre postao je tako obogaćen novim zdanjem Gimnazije na povijesnim temeljima rimskog Foruma, čiji su ostaci u prizemlju zgrade. U temeljima nove zgrade je i temeljni kamen koji je za svog pohoda Zadru blagoslovio papa Ivan Pavao II., a svoja je vrata otvorila upravo na papin rođendan blagoslovom zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe.

Školu u ovoj 2019./20. školskoj godini pohađa 196 učenika. Klasično obrazovanje koje škola pruža uvid je u temelje antičke kulture i civilizacije čiji se utjecaj i saznanja protežu sve do našeg vremena. Nije to zaboravljena prošlost već prilog razumijevanju i smišljenom življenju sadašnjosti, kao i jasnijem gledanju u duhom bogatiju budućnost. Intelektualno znanje bez srca ostaje hladno i nedorečeno, ne otkriva do kraja smisao života. To čini odgoj, odgoj srca, odgoj koji govori čemu sve to, koji je smisao svega toga i čovjeka samog. U školi se zato poseban naglasak stavlja na odgoj mladih koji se zasniva na evanđeoskom humanizmu Isusa Krista, na njegovoj civilizaciji ljubavi koja je izrasla iz njegovog života i učenja, te nadživjela sve civilizacije u povijesti. Jer, On je Put, Istina i Život, a Evanđelje ima postati  mišljenje, ljubav,  djelovanje.

Osim redovitog klasičnog obrazovanja, u školi djeluju brojne sekcije poput: likovne sekcije, kreativne radionice «Amfora», Mladih knjižničara, LINORE, English cluba, glazbene sekcije, Zbora, športske sekcije, dramske, parlaonice, novinarske i fotoradionice. U školi se također izdaje i školski časopis «Bolji svijet». Sadržaj, način i metode provođenja izvannastavnih aktivnosti rezultiranih kroz znanje, odgoj, odmor, razonodu, zabavu, rekreaciju, estetski doživljaj, razvijanje osobnosti u svezi su sa stjecanjem raznih vrlina, samoobrazovanja, afirmacijom osobnosti i dr. Osim kreativnog, kulturnog i umjetničkog karaktera posebna se pozornost posvećuje poticanju vlastitog napora učenika u iskušavanju svojih mogućnosti – razvijanju potrebe da se prema svojim sklonostima, sposobnostima i interesima aktiviraju. Aktivno sudjelovanje učenika u kreiranju svoga slobodnog vremena kroz školske sadržaje su, pored ostalog, njegovanje žive riječi, tradicije, povijesti i kulture hrvatskoga čovjeka, postizavanje stvaralačke komunikacije i intelektualne radoznalosti. Prožimanje oblika i sadržaja izvannastavnih aktivnosti s odgojno-obrazovnim, kulturnopovijesnim, estetskim, jezičnim, kršćanskim vrijednostima  kao i načela kolektivnosti, kreativnosti, individualnosti, raznovrsnosti, organiziranosti, primjerenosti u korištenju slobodnog vremena učenika – glavni su ciljevi voditelja ovih aktivnosti – nastavnika u školi. Obrazovanjem u katoličkoj školi treba stvarati kritičku snagu za oslobađanjem društva i pojedinaca od toga, a odgojem, na temeljima kršćanskog humanizma, formirati svestranu i dostojanstvenu osobnost. Klasična gimnazija Ivana Pavla II. je prihvatljiva, atraktivna i zahtjevna. Odgojno-obrazovno zahtjevna, usmjerena k svestranom razvoju mladog čovjeka. Atraktivno primjenjiva na kvalitetan život, ali i prihvatljiva, ona koja će zadovoljiti intelektualnu i duhovnu potrebu i komponentu mladog čovjeka. Škola je to – mjesto susreta s kulturno-povijesnom baštinom vlastitoga naroda i drugih naroda svijeta. Ona daje sintezu vjere i kulture, vjere i života. Ona odgaja naraštaje za živo svjedočanstvo ljudske, kršćanske zrelosti.

Kao što smo počeli, tako ćemo i završiti s mislima sv. Ivana Pavla II. „Nadahnjujte se na Evanđelju! U svjetlu ćete njegova nauka moći razvijati zdrav kritički duh za suočavanje s modnim konformizmima, te u svoju sredinu unositi novinu evanđeoskih blaženstava, koja oslobađa.“

http://www.gimnazija-ivanapavla.hr