„Uloga stručnih službi katoličkih škola u prevenciji nasilja“, tema je programa trajne formacije stručnih službi katoličkih škola u Republici Hrvatskoj koji je održan u petak, 10. studenog 2023. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Predavanja su održali Gordana Buljan Flander i Danijel Labaš, poslijepodne su bile radionice, a misu je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević.
Na početku stručnoga skupa 80-sudionika iz katoličkih škola diljem zemlje pozdravio je rektor HKS-a dr. sc. Željko Tanjić. Obavijestio ih je o tijeku radova u kampusu čija bi druga središnja faza obnove, najveća, trebala biti gotova na proljeće 2025. godine nakon čega bi im još samo ostalo za izgraditi središnju sportsku dvoranu. Zahvalio im je jer se osjeti da na sveučilište na studij dolaze i djeca koju su oni obrazovali i odgojili.
Predstojnik nacionalnog ureda za katoličke škole vlč. Ivica Žuljević im je poželio uspjeh u radu da “uz pomoć Duha Svetoga otvorimo svoje srce da bude plodno tlo – kao i što kiša topi zemlju tako i nek’ Duh Sveti natopi naša srca”.
“Za vaš svakodnevni rad u školama morate znati da su svi oblici zlostavljanja povezani s depresijom, anksioznošću i posttraumatskim stresnim poremećajem”, upozorila ih je klinička psihologinja i integrativni psihoterapeut dr. sc. Gordana Buljan Flander u prvome predavanju ‘Škola, obitelj i nasilje’.
Uz ostalo, dr. Buljan Flander je pozvala: “Ako uočimo dijete koje ima takve simptome, hajemo vidjeti što se u toj obitelji događa, razgovarati s tom obitelji, s djecom i ako treba sve to iskomunicirati i s Centrom za socijalnu skrb.”
“Ta djeca dolaze u vaše škole umjesto sa slikom o sebi da oni vrijede, da je svijet sigurno mjesto i da će drugi tu biti za njih, zapravo ta djeca dolaze u vašu školu s idejom ‘ja ne vrijedim’, ‘svijet je opasno mjesto’ i ‘drugi će me povrijediti’.”
“I naš zadatak nije utvrditi da se zlostavljanje sa sigurnošću uistinu dogodilo ni na koji način. Naš zadatak je prepoznati znakove mogućeg zlostavljanja i uputiti nadležnom centru” – kako je dr. Flander zove – “obavijesnu sumnju’, jer prijava podrazumijeva kazneno djelo”.
Nakon 42 godine prakse takvog rada s djecom i obrade oko 1700 zlostavljanja iznijela je i mnoge podatke iz svojih istraživanja; od toga da je polovina zlostavljanja u obiteljima, jedno od pet djece je u Europi zlostavljano, slično je i u Hrvatskoj, te je zato važno da o tome govorimo, rekla je.
Ne smijemo okrenuti glavu. I danas ta djeca žele pomoći drugoj djeci, upisuju takve studije, a koja redovito u ovakvim slučajevima pet do šest puta svojim bliskim osobama pokušavaju reći da su zlostavljani, ali ne bude u pravilu rezultata jer kao da ih ne čuju i ne razumiju, a i tu je dječji strah za svoju obitelj, da se ne raspadne, pa je i svojom šutnjom znaju braniti; kao da se ništa ne događa, rekla je Flander, jer to je ipak njihova jedina obitelj i jedina majka i jedini otac bez obzirao ako ih zlostavljaju.
“Djeca nam se ne povjeravaju”, osvijestio je, pak, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Danijel Labaš. Samo dva posto djece se povjeravaju učiteljima i pedagozima u školi, a što je pokazalo jedno od istraživanja koje je dr. Labaš proveo s dr. Flander.
Naveo je i da djeca prosječno više od šest sati provode s medijima. No, jer medije ne možemo isključiti iz svoga života radije ih zovemo izazovima, a ne problemima, jer u njima ipak ne rade zli ljudi. Istina u medijima ima pojedinaca koji ne rade dobro svoj posao.
“Postoje oni pojedinci koji nepristojno, bezobrazno, nametljivo, netolerantno komentiraju na društvenom mrežama ono što ste napisali. Isto tako, ispod članaka možete vidjeti takve komentare koji su ljutiti, srditi – kad se s vama ne slažu – i tada vrijeđaju zapravo i šire ono što se danas naziva ‘govor mržnje’ premda još uvijek nismo dobro definirali što ‘govor mržnje’ zapravo jest.”
“Razgovaramo s djecom o životu s druge strane ekrana”, pozvao je dr. Labaš i preporučio salezijansku metodu ‘medijske pismenosti’. Prvi korak je nehijerarhijsko podučavanje, ne docirati. Drugi korak je dijalog s djecom, bez zabrane, te treći korak – koji je plod drugog – s djecom zajedno razmišljajmo: Je li to dobro za njega? Gdje bi trebalo izbjegavati takve sadržaje? Je li to još za njegovu dob i s kime bi možda malo kompetentnijim o tome više razgovarali.
Nakon predavanja misu je u sveučilišnoj kapelici HKS-a predslavio požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje.
U poslijepodnevnom dijelu programa četiri su radionice: ‘Škola, obitelj i nasilje’ pod vodstvom dr. Buljan Flander, zatim ‘Djeca, mediji i nasilje’ pod vodstvom dr. Labaša, te ‘Ponovna duhovna izgradnja ranjene osobe’ nju vodi dr. sc. Josip Bošnjaković i četvrta radionica ‘Prevencija nasilja i obiteljska savjetovališta’ pod vodstvom dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski.
