Unutar povijesnih zidina i stare gradske jezgre smjestila se Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti u Dubrovniku. Povijest škole počinje dolaskom Isusovaca u Dubrovnik 1604. koji 1658. osnivaju Kolegij zahvaljujući donaciji (18.000 škuda) i zauzimanju dubrovačkog isusovca Marina Gundulića. Zgrada Kolegija znatno je oštećena u potresu 1667., a fra Vito Andrijašević piše Diodoru Boždariću u Anconu kako su učenici i profesori danima zakopani uzalud tražili pomoć. Obnovu škole pomogao je opet vlastelin iz roda utemeljitelja, Frano Gundulić, a velika uloga u gradnji i obnovi pripada i Stjepanu Gradiću. Nakon potresa nastava je ponovno započela 1671. Škola je imala tri stupnja: gramatiku, humanioru i retoriku, a predavale su se još i filozofija i moralna teologija. Gradnja zgrade konačno je dovršena 1696., s dodatcima i u prvoj polovici 18. stoljeća. Uz Kolegij je izgrađena i barokna crkva sv. Ignacija, koja je dovršena 1725. Na najistaknutijem mjestu, u zidu stubišta, ugrađena je i novom obliku prilagođena luneta: monogram Krista kojeg pridržavaju anđeli, a pod njim uklesan natpis (u prijevodu): Isus Krist, sin Marije Djevice, spas svijeta i gospodar neka bude nama sklon i milostiv.
Gradnja glasovitog stubišta (»Skalina od Jezuita«) započeta je 1735., a osmislio ga je Pietro Passalacqua iz Messine. Temeljnim obilježjima skalinada podsjeća na glasovitu rimsku Scala di Spagna, u skromnijoj izvedbi. Na vrhu stubišta, u sredini ograde, nalazi se natpis COLLEGIVM RHAGVSINVM, s oštećena dva posljednja broja na godini (1765.). Natpis je postavljen nakon ukinuća isusovačkog reda, a prvotno je glasio: COLLEGIUM SOCIETATIS IESU.
Kolegij je predstavljao temelj naobrazbe mnogih uglednih Dubrovčana: iz njega su se iznjedrili znameniti gramatičari i leksikografi, književnici na latinskom i hrvatskom jeziku, filozofi i prirodoznanstveni istraživači, koji su djelovali u domovini i europskim središtima. Uz djelovanje Kolegija vezana su mnoga poznata imena: prije svih Ruđer Bošković, zatim Đuro Baglivi, Rajmund Kunić, Bernard Zamanja, Đuro Bašić, Bartul Kašić, Jakov Mikalja, Benedikt Rogačić, Ivan Marija Matijašević, Ignjat Đurđević, Ardelio Della Bella, Francesco Maria Appendini i dr.
Kolegij je imao i bogatu knjižnicu, najveći dio koje se danas nalazi u sklopu Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, a dio je ostao u vlasništvu Rezidencije Družbe Isusove.
Ukinućem isusovačkog reda 1773. Kolegij je promijenio više vlasnika, a u vlasništvo Biskupije je vraćen 1941. te je ondje premješteno Biskupsko sjemenište koje je osnovano 1850. Od 1948. u zgradi Kolegija djeluje Humanistička srednja škola Ruđera Boškovića, koja će nekoliko desetljeća djelovati kao privatna škola. Pravo javnosti stječe 1991., a od 2007. nosi naziv Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti.
Škola danas ima četiri razredna odjela s 90 učenika, pa je u takvim uvjetima moguće organizirati kvalitetnu nastavu i individualni pristup svakom učeniku. Ravnatelj škole je don Josip Lebo. Početkom godine organiziraju se edukativni izleti koji služe upoznavanju učenika i profesora. Tradicionalno se upriličuju susreti s roditeljima pred Božić i na Dan škole koji je 18. svibnja, na dan rođenja Ruđera Boškovića, a organiziraju se i seminari za predstavnike roditelja i profesore škole. Škola organizira i duhovnu poduku svojim nastavnicima i učenicima. Učenici sudjeluju i u brojnim natjecanjima, smotrama i manifestacijama te redovito osvajaju pohvale, priznanja i nagrade. Aktivni su i u međunarodnim projektima vezanim za djelovanje Foruma mladih i Europskog doma.
http://www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr
