Zaključke 59. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru predstavili su u petak 18. listopada požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje i Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, te gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predsjednik Biskupske komisije za liturgiju i predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života.
Biskup Škvorčević je ukratko predstavio prijedlog Kurikula za katoličke osnovne i srednje škole.
Istaknuo je da se prvi dokument naziva Nadopuna kurikula katoličkih škola jer se temelji na nacionalnom kurikulu. Podsjetio je da su Sveta Stolica i Vlada RH godine 1996. potpisale Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, u kojem je između ostaloga zapisano da će „u ostvarivanju plana i programa temeljnih obveznih predmeta katoličke škole poštovati zakone Republike Hrvatske“. Zatim su tu posebnosti koje je Crkva slobodna formulirati u svojim katoličkim školama. U svrhu provedbe navedenoga ugovora Vlada RH i HBK sklopile su 23. svibnja 2011. Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama. Te godine ugovorne strane još nisu razmatrale pitanje plana i programa katoličkih škola jer se očekivala reforma školstva. Biskup je spomenuo i osnivanje ekspertne skupine 2015. pod vodstvom dr. Borisa Jokića, koja je oblikovala kurikul s nekoliko temeljnih i izbornih predmeta, no već sljedeće godine podnosi ostavku i reformu nastavlja ministrica dr. Blaženka Divjak 2017., i njezinim konceptom djelomično je promijenjena spomenuta zamisao reforme školstva. Nakon dvije godine rada nove ekspertne skupine i eksperimentalnog provođenja kurikulne reforme u 72 osnovne i srednje škole u RH tijekom školske godine 2018./2019. pod nazivom „Škola za život“ cjelovita kurikulna reforma krenula je u svim školama tekuće 2019./2020. šk. godine. Na temelju, dakle, nacionalnog kurikula i ugovora između države i Svete Stolice Katolička Crkva nastojala je oblikovati svoju nadopunu, i to tako da se definira identitet i posebnosti katoličkih škola.
Biskup Škvorčević istaknuo je da je s tom svrhom naš nacionalni ured za katoličke škole oblikovao 2018. Povjerenstvo za izradu plana i programa u katoličkim školama, osnovane su stručne radne skupine za većinu školskih predmeta u kojima su bili učitelji i nastavnici katoličkih škola a polazište im je bio kurikul odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja. U dva nacionalna dokumenta dana je određena autonomija učiteljima da prilagode ono što je za njihove učenike neprikladno, da nacionalni kurikul obogate onim što smatraju da je bolje učiniti.
Crkva je prihvatila taj izazov otvorenoga nacionalnoga kurikula i krenula istim tim putem promišljanja nadopune kurikula u katoličkim školama, napomenuo je biskup Škvorčević, dodajući da je u stručnim skupinama sudjelovalo 39 učitelja i nastavnika iz katoličkih osnovnih škola te 23 nastavnika iz katoličkih srednjih škola. Izrađen je radni dokument „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“, dovršen u kolovozu ove godine i predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola. Kao neke od ciljeva dopuna biskup je izdvojio izgradnju identiteta katoličkih škola, cjelovita izgradnja učenika u svjetlu evanđelja, poboljšanje standarda i veća prepoznatljivost, bolje povezivanje djelatnika i prepoznavanje važnosti svakoga predmeta u izgradnji cjelovite osobe učenika.
Biskup je istaknuo da su dokumentom „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“ za svaki predmet napisani uvodni tekstovi te opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti u svakom razrednom odjeljenju i na svakom satu, te je od velike pomoći učiteljima u katoličkim školama. Na kraju dokumenta je korisna literatura koja služi i za osobnu izgradnju svakog djelatnika katoličkih škola. Biskupska konferencija prihvatila je radni dokument „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“ i on se sada upućuje ravnateljima naših katoličkih škola kako bi ih oni zajedno s nastavnicima i učiteljima eksperimentalno provodili u tekućoj šk. godini 2019./2020. U tom razdoblju kurikul će se nadopunjavati na temelju iskustva u nastavi te će se na kraju tekuće školske godine napraviti njegova revizija i ujednačavanje konačnog teksta. To znači da će se za sljedeću školsku godinu dobiti konačni kurikul i nadopuna kurikula za katoličke škole, zaključio je biskup Škvorčević.
